Treći Simpozij o Betonu u Tuzli: Upotreba mineralnih dodataka u betonima i/ili cementima
Institut za građevinarstvo, građevinske materijale i nemetale – GIT Tuzla bio je domaćin Trećeg simpozija o betonu, izuzetno značajnog događaja koji je ponovo okupio vodeće stručnjake, istraživače, profesore i istaknute predstavnike privrede iz Bosne i Hercegovine i regiona. Ova velika manifestacija održana je 27. novembra 2025. godine sa fokusom na izuzetno aktuelnu i goruću temu savremenog građevinarstva: "Upotreba mineralnih dodataka u betonima i/ili cementima"
Treći simpozij predstavlja prirodan i očekivan nastavak prethodnih stručnih savjetovanja, s posebnim osvrtom na potrebu za smanjenjem emisije stakleničkih plinova i primjenu ekološki održivih materijala u modernoj gradnji.
Simpozij je svečano otvorio direktor Instituta GIT Tuzla, mr. Asmir Softić, dipl. inž. građ., poželivši dobrodošlicu učesnicima i ističući stalnu misiju Instituta da djeluje kao most između naučne teorije i proizvodne prakse. U svom uvodnom govoru, naglasio je da je beton – kao materijal sadašnjosti i budućnosti – neiscrpno polje istraživanja. Istakao je da su pitanja globalnog zatopljenja i uvođenje strogih ekoloških standarda (poput BAS EN ISO 14065:2023) postavili jasne zahtjeve pred građevinsku industriju: inovacije u pogledu sirovina i optimizacija proizvodnje postali su imperativ.
Program simpozija ponudio je izuzetno bogat pregled naučnih radova i praktičnih laboratorijskih iskustava kroz izlaganja renomiranih autora:
Učesnici trećeg simpozija usvojili su nekoliko fundamentalnih zaključaka koji će usmjeriti budući razvoj struke u Bosni i Hercegovini:
Ekološki imperativ: Djelimična zamjena tradicionalnog portland klinkera mineralnim dodacima (leteći pepeo, silikatna prašina, troska/šljaka i kalcinisana glina) predstavlja najefikasniji i najodrživiji put za radikalno smanjenje emisije CO₂ u građevinarstvu.
Garantovani kvalitet: Dokazano je da pravilna upotreba alternativnih veziva i dodataka poboljšava određena svojstva svježeg i očvrslog betona (npr. otpornost na prodor hlorida, bolji razvoj kasnijih čvrstoća) bez ikakvog kompromisa po pitanju sigurnosti i trajnosti objekata.
Bogatstvo domaćih sirovina: Bosna i Hercegovina raspolaže izuzetnim prirodnim potencijalom (krečnjaci i gline bogate kaolinom), ali i značajnim količinama industrijskih nusproizvoda koji se mogu i moraju efikasnije iskoristiti kroz održive cementne sisteme.
Izazov standardizacije: Obzirom da postojeći tradicionalni standardi nisu u potpunosti prilagođeni potpuno novim, alternativnim i geopolimernim vezivima, prepoznata je hitna potreba za daljim laboratorijskim istraživanjima i prilagođavanjem zakonske regulative kako bi se zaštitili krajnji korisnici.
Na samom kraju radnog dijela prof. dr. Amir Džananović sumirao je izlaganja i istakao važnost postojanja ovakve stručne literature.
Tom prilikom je predstavljen zvanični Zbornik radova Trećeg simpozija o betonu (ISBN: 978-9926-8883-0-5), koji predstavlja trajnu i neprocjenjivu bazu znanja za domaće inženjere i projektante.
Dr. Džananović je iskazao veliku zahvalnost autorima, sponzorima, organizacionom komitetu i tehničkoj podršci koji su omogućili besprijekornu realizaciju ovog događaja.
Zvanični dio programa završen je zajedničkim svečanim ručkom. U opuštenoj atmosferi, učesnici i poslovni partneri iskoristili su priliku za nastavak stručnih diskusija, razmjenu ideja i dogovaranje novih poslovno-tehničkih saradnji na polju implementacije ekoloških betona u Bosni i Hercegovini.
Treći Simpozij o betonu u Tuzli uspješno je ispunio svoj cilj da okupi stručnjake i omogući platformu za razmjenu najnovijih znanja i iskustava u oblasti betona i građevinarstva. Organizatori se raduju budućim događajima koji će nastaviti da promovišu inovacije i unapređuju kvalitet u građevinskoj industriji.